Od svih postojećih životinjskih proteina, svinjetina se najviše konzumira u svijetu. Iako nije dio prehrane značajnog dijela stanovništva iz vjerskih razloga – uglavnom muslimana, hindusa, Židova i adventista – u 2018. svinjsko meso činilo je 42,9% svjetske potrošnje.
Piletina je bila 34,6%, a govedina 22,5%. Podaci su DEPEC-a – Bradescovog Odjela za istraživanje i ekonomske studije, s podacima Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Država (USDA), u anketi objavljenoj 2019.
proizvodnja svinja
Ukupno je te godine u svijetu proizvedeno 117 milijuna tona proteina. Od ove količine Brazil je sudjelovao s 3,75 milijuna tona.
Zemlja je sada četvrti najveći proizvođač i izvoznik proteina u svijetu, iza samo Kine, Europske unije i Sjedinjenih Država.
Za USDA, u objavljivanju svojih najnovijih projekcija, proizvodnja svinjskog mesa u 2020. povećat će se za 3,5%, potaknuta rekordnom potražnjom za izvozom, koja će ove godine porasti na 15%.
Ali novi faktor također utječe na svinjogojstvo u zemlji: promjena brazilskog ukusa (i stola)
Potrošnja brazilske svinjetine
Prosječna nacionalna potrošnja je oko 15,6 kg/po glavi stanovnika/godina, prema DEPEC-u. Iako je slična svjetskoj, daleko je od količine koju konzumiraju Kina i Hong Kong, pa čak i Europska unija. U tim je mjestima, prema podacima Nacionalnog odbora za svinjsko meso u 2015., potrošnja premašila 40 kg/godišnje po osobi.
U Sjedinjenim Američkim Državama i Rusiji, glavnim proizvođačima i izvoznicima proteina, potrošnja je 29,2 kg/god., odnosno 21,2 kg/god.
Prema podacima Associação Brasileira de Proteína Animal, domaća potrošnja raste: 1996. iznosila je 11,6, porasla je na 15,1 u 2016., dosegnuvši sadašnjih 15,6 kg godišnje.
Usprkos tome, svinjski protein je treći najpoželjniji kod Brazilaca. Najviše se konzumira piletina (42 kg/god po stanovniku), a na drugom mjestu je govedina (30,7 kg/god po stanovniku).
Za odbor Federacije za poljoprivredu i stočarstvo države Santa Catarina (FAESC), niz čimbenika još uvijek čini ovaj protein nepopularnim proizvodom za brazilske potrošače. Jedan je problem klime. Zemlje s hladnijom klimom imaju tendenciju da konzumiraju više svinjetine.
Druga točka je kultura. To objašnjava zašto je u Santa Catarini, snažnoj u svinjogojskoj industriji, potrošnja proteina iznad prosjeka zemlje, s oko 24 kg/godišnje po osobi.
Ali možda su glavni faktor, za Federaciju, predrasude. Dugo se vremena konzumacija svinjetine povezivala s pretilošću i bolestima.
