Savezno sveučilište Goiás (UFG) putem Tajništva za planiranje, evaluaciju i institucionalne informacije (Secplan/UFG) provelo je tehničku studiju o koronavirusu i njegovom utjecaju na zdravlje i gospodarstvo u Goias.
Cilj istraživanja je predvidjeti buduće ponašanje epidemije u državi, u odnosu na međunarodni i nacionalni kontekst, te moguće socioekonomske učinke mjera koje donosi državna vlast.
Proučite širenje virusa
Nakon procjene evolucije pandemije u drugim zemljama, studija je zaključila da broj slučajeva ima tendenciju eksponencijalnog rasta nakon 50. slučaja. Prema istraživanju, Brazil slijedi isti trend kao u Francuskoj i ima prosječnu stopu od 29,3% novih slučajeva dnevno. U Goiásu je stopa rasta 22% dnevno. Ako se ovaj trend nastavi, 50. slučaj mogao bi se dogoditi 31. ožujka.
U jednom od glavnih epicentara epidemije u zemlji, São Paulu, prosječna stopa je 28,3% po danu. U usporedbi sa scenarijem u São Paulu, brojke u Goiásu nisu tako visoke.
Nedovoljno prijavljivanje ili rezultat izolacije?
Međutim, istraživači nisu sigurni u nisku stopu rasta slučajeva u Goiásu i upozoravaju da bi moglo biti nedovoljno prijavljivanja bolesti.
S druge strane, ovaj broj također može odražavati učinke karantene koju je odredila državna vlada. “Ako su to učinci ograničenja kretanja ljudi, širenje covida-19 može se kontrolirati”, kažu istraživači.
Restriktivne mjere i ekonomski učinci
Stoga je istraživanje potvrdilo da su mjere koje je do sada usvojila državna vlada u skladu s onim što je učinjeno u kineskom gradu Wuhanu, gdje više nema prijenosa virusa u zajednici. Glavno žarište slučajeva infekcije u Goiásu nalazi se u Goiâniji. Prema istraživačima, država mora djelovati kako bi obuzdala pojavu novih epidemija i izbjegla situaciju sličnu onoj u Italiji, gdje postojanje nekoliko epidemija otežava koncentraciju napora.
Restriktivne mjere, međutim, stvaraju značajne gospodarske učinke na aktivnosti nekoliko sektora, budući da mijenjaju dinamiku funkcioniranja uslužnih i trgovačkih struktura u državi Goiás. Izvanredno stanje u državi je proglašeno 13. ožujka. Školska nastava je prekinuta, a sportski događaji su se počeli održavati bez prisustva javnosti.
Ukratko, kasnije su objavljene nove uredbe kojima se obustavljaju gospodarske aktivnosti na sajmovima i trgovačkim centrima, teretanama, barovima i restoranima. Zabranjen je i promet međudržavnog prometa. Prema studiji, održavanje takvih mjera važno je za usporavanje širenja bolesti. Međutim, oni mogu imati značajan utjecaj na državnu ekonomiju.
“Međutim, ako se te mjere prolongiraju, s jedne strane mogu dovesti do otpuštanja, zatvaranja poduzeća i smanjenja naplate poreza, pogoršavajući gospodarsku krizu. S druge strane, ako se ne prihvate, mogli bi dovesti do kolapsa u sustavu javnog zdravstva, uz povećanje broja smrtnih slučajeva od bolesti”, kažu istraživači.
Stoga, unatoč zabrinjavajućem scenariju, provođenje studija o učincima ograničenja može pridonijeti razradi javnih politika s ciljem normalizacije gospodarstva u državi. “Dva su potrebna fronta djelovanja: jedan u području zdravstva i drugi u području gospodarstva”, zaključuju.
