Prošla godina bila je godina ekonomskog napretka u RS. To pokazuje bruto domaći proizvod (BDP RS) koji je jučer ujutro predstavilo Odjeljenje za ekonomiju i statistiku (DEE), povezano sa Sekretarijatom za planiranje, proračun i Upravljanje (Šeplag).
Napredak od 2% veći je od brazilskog, koji je zatvoren s povećanjem od 1,1%. Prema analizi organa, rezultat je uglavnom posljedica učinka poljoprivrede. Stoga je prvih šest mjeseci, razdoblje žetve, zaustavilo usporavanje od 0,3% u posljednja četiri mjeseca.
Međutim, ovo povlačenje na kraju godine rezultat je rezultata industrije, s padom od 3,9% u odnosu na isto razdoblje 2018. U razdoblju poljoprivreda (+3) i usluge (+1,5%) najbolji brojevi.
Prema riječima istraživača, očekivalo se da će kraj godine biti povlačenje jer je došlo do usporavanja u industrijama, posebno zbog segmenta vozila, strojeva i opreme. “Porast proizvodnje pšenice smanjio je utjecaje”, naglašava analitičar DEE-a, Martinho Lazzari.
Napredak od 2% najveći je od 2013. Tada je BDP porastao za 5,8%. Dakle, radi se o nastavku nakon suše koja je osujetila rezultate žetve 2011./12. Pokazatelj predstavlja zbroj bogatstava proizvedenih u regijama Rio Grande do Sul BDP-a.
Negativni izgledi za 2020
Međutim, prethodni pozitivan rezultat ne treba ponavljati. To je analiza stručnjaka. Glavni razlog je suša. Prema podacima Emater/RS-Ascar, gubici produktivnosti premašuju 30% u soji. Kukuruz je imao pauzu od 26,3%.
Dijagnoza se odnosi na portret stanja do ovog ponedjeljka. “Suša i dalje traje, a ti bi se brojevi mogli povećati”, kaže tehnički direktor Alencar Ruger. Ističe i da istraživanje pokazuje gubitke i do 75% u pojedinim općinama, no podaci se odnose na državni prosjek.
Predsjednik institucije Geraldo Sandri ističe da se praćenje usjeva prati periodično i nema predviđanja za novu objavu podataka prije završetka žetve.
Prema riječima voditeljice odjela DEE Indicators Division Vanesse Sulzbach, uz frustriranu žetvu, tu je i usporavanje svjetskog gospodarstva zbog posljedica koronavirusa.
proizvodni sektori
Dakle, rast BDP-a u RS je bio vođen poljoprivredom (+6,2%), s naglaskom na porast pšenice (+30,6%), kukuruza (25,9%) i soje (5,5%).
Industrija (+1,5%) također je bila bolja od Brazila (+0,5%). Ističu se struja i plin, voda, kanalizacija i čistoća (+3,5%) te prerađivačka industrija (+1,8%) koja je najreprezentativnija u gospodarstvu države.
Među djelatnostima s najvećim rastom u prerađivačkoj industriji izdvajaju se proizvodnja motornih vozila, prikolica i karoserija (13,5%), proizvoda od metala (8,8%) te koža i obuća (7,6%). Među najvećim padom su metalurgija (-5,3%), proizvodi od gume i plastike (-5,3%) te strojevi i oprema (-4,2%).
Međutim, sektor usluga u Rio Grande do Sulu bio je sličan kao u zemlji (+1,6% u odnosu na +1,3% u Brazilu). Sve djelatnosti u sektoru bilježe pozitivan rezultat, s naglaskom na informacijske usluge (+3,8%) te financijsko posredovanje i osiguranje (3%).
U trgovini je rezultat bio ispod zemlje. RS je imala rast od 0,6% dok je zemlja imala 1,8%.
