S obzirom na neizvjesnosti o utjecaju izbijanja koronavirusa na globalnu aktivnost, očekivani rast gospodarstva u 2020. pao je s 217% na 199%
Izvješće Market Focus, koje je ovog ponedjeljka (9) objavila Središnja banka (BC), pokazuje da su očekivanja gospodarskog rasta pala s 217% na 199% u 2020. Prije četiri tjedna procjena je bila 230%.
Projekcija rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) – zbroja svih dobara i usluga proizvedenih u zemlji – pala je 2020. s 217% na 199%. Bilo mu je to četvrto uzastopno smanjenje. Procjena financijskih institucija za naredne godine – 2021., 2022. i 2023. – ostaje na 250%.
Inflacija
Financijske institucije koje je konzultirala Središnja banka (BC) povećale su projekciju inflacije i smanjile procjenu rasta gospodarstva zemlje.
Široki nacionalni indeks potrošačkih cijena dao je procjenu inflacije (IPCA), od 3,19% do 3,20%. Informacije su sadržane u Fokus bilten, tjedno istraživanje Središnje banke koje donosi projekcije institucija za glavne ekonomske pokazatelje.
Za 2021. godinu procjena inflacije ostaje na 3,75%. Prognoza za sljedeće godine također je bila nepromijenjena: 3,50% u 2022. i 2023. godini.
Cilj, koji je definiralo Nacionalno monetarno vijeće, za 2020. je 4%.
U odnosu na 2020. godinu projekcija je ispod središta ciljane inflacije koju mora slijediti Centralna banka. Cilj, definiran od strane Nacionalnog monetarnog vijeća, je 4% ove godine. Raspon tolerancije za svaku godinu je 1,5 postotnih bodova gore ili dolje. To znači da je u 2020. donja granica ciljane inflacije 2,5%, a maksimalna 5,5%.
BC Strategija
Središnja banka koristi temeljnu kamatnu stopu kao glavni instrument za postizanje ciljane inflacije. Selic, koji je trenutno na 4,25% ove godine. Mora se održati do kraja godine za financijsko tržište. U 2021. godini očekuje se povećanje bazne stope, s 5,5% na kraju razdoblja. Prošlog tjedna prognoza je bila 5,75% godišnje, na kraju 2021. Za kraj 2022. i 2023. prognoza je zadržana na 6,5% godišnje.
Kada Odbor za monetarnu politiku (Copom) smanji Selić, tendencija je pojeftinjenja kredita, što potiče proizvodnju i potrošnju, smanjuje kontrolu inflacije i potiče gospodarsku aktivnost.
Kada Copom povećava osnovnu kamatnu stopu, cilj mu je obuzdati užarenu potražnju. To ima utjecaja na cijene. Više kamate poskupljuju kredit i potiču štednju.
Održavanje Selic stope ukazuje na to da Copom prethodne promjene smatra dostatnim za postizanje ciljane inflacije.
Dolar
Financijsko tržište i dalje predviđa da će dolar do kraja godine kotirati na R$ 4,20. I porastao je s R$ 4,15 na R$ 4,20 krajem 2021.
